SADNICE KUPINE

Sadnice Kupine se po privrednom značaju za našu zemlju nalazi u grupi jagodastih voćaka odmah iza maline i jagode.

Sadnice kupine najbolje uspevaju u jesenjem delu sadnje. Za sadnicu kupine najpovoljnija su plodna, rastresita, humusna zemljista sa umerenom vlagom.

Sadnice kupine mogu da narastu od 50cm do 3m. Stablo im je bodljikavo, kao i grancice koje sadrze sitne bodlje. Kupina je osetljiva na suve, vrele letnje vetrove. Cveta od juna do avgusta. Redovno orezivanje je obavezno.

Razmak sadnje sadnica kupine je za sistem špalira 2,5-3,00m x 1 m u redu, a kod sistema žbunova je 2 x 1-1,50-2,50 m m u redu.

Kupina je biljka puzavica iz porodice ruža (Rosaceae). Ona naraste od 50-300 cm. Stabljika joj je, manje-više bodljikava zavisno od sorte i mestimično odrvenela. Bodlje služe za penjanje, ali i kao odbrambeni mehanizam protiv životinja koje se hrane lišćem kupine. Cveta od juna do avgusta. Nakon cvetanja iz svakog pojedinog cveta razvija se sitni jagodičasti plod, crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplave i gotovo crne boje.
Agroekološki uslovi gajenja kupine

Temperatura

Izdanci sorata kupine smrzavaju pri temperaturi od -10 do -17 °C. Pod snegom, izdanci mogu podneti temperaturu i do -25 °C. Temperature koje se javljaju u proleće, kad se smenjuju visoke od 6 °C i niske od -7 °C. To može prouzrokovati velike štete. Kupina najbolje uspeva u područjima s prohladnim i vlažnim letom, a blagim zimama.

Voda je kritični činilac ne samo za razvoj ploda već i za rast jednogodišnjih izdanaka. Kupina ima plitak koren (15 cm) i zato tokom leta zahteva oko 3 cm vode svakih 7-10 dana. Ova se količina može smanjiti postavljanjem sistema za navodnjavanje kapanjem. Za bolje očuvanje vlažnosti zemljišta moguće je i zatravljenje međurednog prostora travama iz porodice Graminae ili leguminozama.

Zemljište

Zemljište mora biti dobro drenirano sa 2-4 % humusa i pH vrednosti 6,0-6,5. Najbolje su peskovite ilovače. Izbegavaju se teška zemljišta sa slabom drenažom budući da koren kupine ne podnosi veliku vlažnost. Loše predkulture su paradajz, krompir, paprika, malina, vinova loza, jabuke i breskve. Najbolji predusevi su sudanska trava, raž, zob ili pšenica.

Izbor položaja za podizanje zasada kupine

Kupina najbolje uspeva na toplijim, osunčanim položajima i po tome je osetljivija od maline. Osetljiva je na letnje, tople vetrove koji smanjuju vlažnost vazduha i zemljišta. Najbolji pravac redova je sever-jug.
Priprema zemljišta za sadnju

Jesenja đubrenje obavlja se početkom oktobra i to sa po 800-1000 kg/ha kompleksnim mineralnim đubrivom u odnosu NPK 10:12:26 ili 15:15:15, nakon čega se zemljište uzore na 10-12 cm dubine zajedno s korovskim biljkama koje su se razvile tokom jeseni, kako bi i one poslužile kao zelenišno đubrivo. Početkom marta kupina se đubri KAN-om u količini 400-500 kg/ha, pa ako zemljište nije jako vlažno, onda ga treba plitko usitniti kao i još nekoliko puta do kraja avgusta kada se dopusti slobodni razvoj korova. U slučaju suše, kupine se moraju redovno zalivati. Kupina treba određenu armaturu koja se postavlja kao potpora kako bi se mogla razvijati i rasti. Standardna potpora podrazumeva dve žice na visini od 90 i 150 cm između stubova visokih oko 2,5 m.

Razmnožavanje

Sorte kupina s bodljama razmnožavaju se izdancima, isto kao i malina, dok se sorte kupine bez bodlji razmnožavaju ožiljavanjem vrhova letorasta (jednogodišnjih izdanaka). Krajem avgusta, izdanci se savijaju i vrhovi im se zakopavaju u zemlju. Za dve do tri nedelje iz vrha izdanka razviće se brojne žile. Izdanci se vade iz zemlje krajem jeseni i koriste za sadnju.
Sadni materijal

Koriste se zdrave sadnice i ako su suve, koren se potapa u vodu na nekoliko sati pre sadnje. Ako se sadnja obavlja kasnije, sadnice se moraju utrapiti - koren se zatrpa u zemljište koje je dovoljno vlažno.

Podizanje zasada

Optimalni razmak između sadnica u redu i između redova zavisi o izabranom tipu i sorti kupine, načinu gajanje i vrsti mehanizacije. Za nesmetan prolaz traktora kroz zasad preporučuje se razmak između redova od oko 2,5 m, a u redu za uspravne sorte 60-120 cm, a za puzeće 120-240 cm.
Održavanje zasada

Prve godine nakon sadnje obavlja se međuredna obrada zemljišta u vidu tanjiranja i kultiviranja kako bi se kupinjak oslobodio korova, a mogu se koristiti i odgovarajući herbicidi. Bočne grančice na jednogodišnjim izdancima se tokom kasne zime skraćuju na dužinu od 30-40 cm. To doprinosi lakšoj berbi, a plod je krupniji. Kod nekih kupina u drugoj godini sadnje, dvogodišnji izdanci lagano se vežu za žicu plastičnom uzicom.
Berba i skladištenje kupine

Plodovi kupine ne sazrevaju istovremeno, što znači da je potrebno više berbi da bi se osigurali maksimalni prinosi. Berba se obavlja svaki drugi dan ili češće, ukoliko su temperature visoke. Najviši prinosi ostvaruju se ako se berba obavlja ujutro, nakon što se se rosa povuće i pre nego što nastupe visoke temperature.

Kupine se skladište u klimatizirane hladnjače prvo na temperaturi od 2 °C, a zatim se hlade približno do temperture 0 °C. Palete s gajbicama omotaju se u plastiku i ostave u hladnoj komori na temperaturi od -1 °C do 0 °C, pri relativnoj vlažnosti vazduha od 90-95 % i uz slab protok vazduha kako bi se smanjio stepen dehidratacije.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; 2005.

 

KUPINA - LOH NES

kupina loh nesSadnice KupinE Loh Nes je jedna od bestrnih sorti kupine. Često gajena kupina koja uspeva na skoro svim tipovima zemljišta i odlikuje se brzim i srednje bujnim rastom i velikim prinosom. Kupina Loh Nes je nezamenjiva za svežu upotrebu jer su plodovi odličnog kvaliteta, krupni, čvrsti, veoma ukusni i aromatični.

Odlično uspeva na osunčanim čak i na polusenovitim predelima. Veoma je otporna na mraz i niske temperature pa je često gajena vrsta u regijama sa malo oštrijom klimom. Voli dosta vode tako da je navodnjavanje u toku plodonošenja veoma bitno. S obzirom na veoma dug period plodonošenja odgovaraće joj redovna prihrana đubrivima sa povećanim sadržajem kalijuma i kalcijuma.

Plodovi sazrevaju od jula meseca pa sve do kraja avgusta. Potpuno sazreli plodovi Loh Nesa sadrže velike količine šećera, najviše od svih sorti kupina, a mali procenat kiselosti. Jedinstveni ukus nalik šumskoj jagodi izdvojio je ovu sortu kupine od ostalih.


Sadnice KUPINE - TORN FRI:

kupina torn friSadnice KupinE Torn Fri je veoma je rodna sorta, ali zbog kasnog zrenja često ne dozri, naročito na višim terenima. Plod je srednje krupan, umereno sladak, okruglasto-izdužen i sjajno crne boje. Sazreva od polovinom avgusta do oktobra.

Sadnice postižu visinu do 3 metara. Za razliku od drugih vrsta kupina voćne sadnice kupine Torn Free nemaju bodlje. Sadnica je visine 50 cm.


Sadnice KUPINE - TRIPL KRAUN:

kupina tripl kraunSadnice Kupine tri krune - Triple crown, ime koje u prevodu znači tri krune, je dobila zbog svojih odličnih osobina: aroma – produktivnost – porast. Odlikuje je izuzetno velika rodnost, već u trećoj godini od sadnje mladih biljaka se očekuje pun rod. Postiže solidnu cenu u otkupu zbog svojih karakteristika. Dobro podnosi mraz.

Plodovi su krupni, tamne boje, veoma sočni i slatki sa visokim procentom suve materije, čvrsti su. Zbog ovih osobina su idealni za svežu konzumaciju, preradu u sokove, vina, slatka. Zbog visokog sadržaja vode u plodovima nisu najpogodniji za plasiranje zamrznutih proizvoda.

Bestrna je sorta kupine. Sazrevaju polovinom jula.


Sadnice KUPINE - ČAČANKA:

 

kupina čačanska bestrnaČačanska bestrna - Ovo je vodeća sorta kupine u Srbiji.

Najrodnija je sorta kupine a prinosi se često kreću i preko 25 t /ha. Veliki potencijal rodnosti, otpornost prema niskim temperaturama i otpornost prema najznacajnijim bolestima kupine uticali su da ova sorta postane vodeća u svim rejonima gajenja kupine.

Gaji se u špalirskom sistemu sa rastojanjem izmadu redova 3m a u redu izmedu žbunova 1.5m ( 2250 biljaka po hektaru).

Najpoznatija je i najčešće gajena sorta kupine, pre svega zbog toga što je jako otporna na bolesti,. Kupina koja je nastala na našem institutu. Dosta rodna za naše podneblje. Izuzetno je rodna sorta čak 28t/ha. Plodovi su krupni, karakteristične crne boje, slatki i prijatnog aromatičnog ukusa. Ima dug period sazrevanja, od polovina jula pa da kraja avgusta. Plodovi su čvrsti pa tako i pogodni za dalji transport i plasiranje.

 

Pogledajte ostale Voćne Sadnice ili Lozne Kalemove
koje nudi Rasadnik Voće Kalem Gajić!