zaštita voća

ZAŠTITA VOĆA NEPESTICIDNIM MERAMA

Zaštita voća se pored pesticidima, može vršiti i različitim nepesticidnim merama zaštite.

U nepesticidne mere zaštite voća se ubrajaju: agrotehničke, pomotehničke i mehaničke mere, setva i sađenje zdravog i otpornog sadnog materijala. Ove mere u značajnoj meri doprinose snižavanju gustine populacija većeg broja štetočina ispod tolerantnog nivoa. Nepesticidne mere zaštite voća se izvode u razvučenom periodu, od kraja leta do proleća i omogućavaju upravljanje populacijama štetočina bez preterane upotrebe pesticda, što je izuzetno značajno u konceptu proizvodnje zdrave hrane i očuvanja životne sredine. Stenica kruške ( Stephanitis pyri F.) prezimljava kao imago na raznim zaklonjenim mestima (pukotine kore, pod starom naljuštenom korom, pod opalim lišc´em i dr.), te su agrotehnički zahvati, struganje stare naljuštene kore i zaoravanje opalog lišća značajne dopunske mere suzbijanja ove štetočine. Redovno obrađivanje zemlje, posebno zimi, služi kao dopunska mera suzbijanja osa šljive ( Hoplocampa minuta Christ, H. flava L.), jabuke ( H. testudinea Klug), kruške ( H. brevis Klug), lista trešnje ( Caliroa limacina Retz.). Protiv prstenara maline ( Agrilus rubicola Ab.), jedino su moguće mehaničke mere zaštite zato što se njegov imago javlja u vreme dozrevanja plodova, kada se ne smeju primenjivati pesticidi. Potrebno je izabrati tolerantnije sorte i izvršiti redovan prolećni pregled maline pri kojem se uklanjaju i spaljuju svi oštećeni lastari, sa larvama prstenara.

Jabukin cvetojed ( Anthonomus pomorum L.) prezimljava kao imago pod ispucalom, naljuštenom starom korom debla i grana voćki. Struganjem stare ispucale kore, čišćenjem krošnji od polomljenih i suvih grana i odstranjivanjem suvih stabala iz voc´njaka moguće je uticati na snižavanje gustine populacije cvetojeda. Pravilno primenjene agrotehničke i pomotehničke mere obezbeđuju dobro fiziološko stanje stabla, što je osnovni preduslov uspešne zaštite od potkornjaka ( Scolytidae). Posebnu pažnju treba obratiti na obrađivanje tla, orezivanje i proređivanje krošnji, uklanjanje suvih starih stabala i krečenje debala i remenih grana. Krečenje je posebno važno kod koštičavog voća. Gustina populacija smotavaca ( Torticidae) jabuke ( Cydia pomonella L.), šljive ( Grapholitha funebrana Tr.), breskve ( Cydia molesta Busck.), grozda ( Polychrosis botrana Schiff.) može se znatno sniziti struganjem stare kore, uniništavanjem opalih plodova sa gusenicama, upotrebom lovnih klopki sa feromonima i sl. Skidanje i uništavanje zimskih guseničkih gnezda glogovca ( Aporia cratagei L.) i žutotrbe ( Euproctis chrysorhoea L.) u potpunosti rešava problem zaštite od ovih štetočina. Ova mera se najčešc´e izvodi za vreme orezivanja.

Poznata i opasna štetočina, gubar ( Lymantria dispar L.), uspešno se može suzbiti struganjem jajnih legla sa kore voćki i šumskog drveća. Ova mera se primenjuje na širim ugroženim područjima šuma i voc´njaka. Dudovac ( Hyphantria cunea Dury) prezimljava kao lutka, skriven u pukotine kore, pa se vrlo uspešno suzbija skidanjem stare kore sa debla. Lutke trešnjine muve ( Rhagoletis cerasi L.) se preko jedanaest meseci godišnje nalaze plitko u zemlji. Redovno obrađivanje zemljišta, naročito duboko zimsko oranje, drastično smanjuje populaciju muve i rešava problem crvljivosti plodova trešnje i višnje.

Jelena Grbić, ipl. inž PSSS Kraljevo

Sadnice voća u našem Rasadniku!
Naručite ih još danas!


Ukoliko imate bilo kakvo pitanje, ne ustručavajte se, kontaktirajte nas, uvek smo tu za Vas i rado ćemo Vam odgovoriti!

RASADNIK VOĆE KALEM GAJIĆ
Adresa: Ljubava, 37254 Konjuh, Srbija
Mobilni: (+381) 063 81 27 963
Mobilni: (+381) 065 87 55 866
Fiksni: (+381) 037 38 75 586
Email: vocnesadnicegajic(at)gmail.com