Čuvanje dunje

Čuvanje Dunje nakon Berbe

ČUVANJE DUNJE NAKON BERBE

čuvanje dunjeČuvanje Dunje nakon Berbe - Plodovi dunje se beru od sredine oktobra, ali oni ne sazrevaju na stablu – već nekoliko nedelja posle berbe. Otud i one uspomene starijih osoba – o mirisu dunje sa ormana.

Vreme berbe dunja najčešće se određuje po boji pokožice. Berba dunja se može odrediti i na osnovu broja dana od punog cvetanja do tehnološke zrelosti ploda (vranjska i leskovačka dunja se beru na oko 160 do 170 dana od vremena punog cvetanja). Pored navedenih pokazatelja stepena zrelosti, pri kojima se plodovi dunje mogu brati, jeste i lakoća skidanja malja sa ploda (ako su plodovi zeleni malje se teže skidaju).

Čuvanje Dunje - Obrani plodovi se mogu čuvati oko tri meseca na temperaturi od nula do dva stepena Celzijusova i pri relativnoj vlažnosti vazduha od 90 odsto, uz prethodno dobru zaštitu u voćnjaku i tretiranje plodova fungicidima pre unošenja u hladno skladište. S obzirom na to da se dunja bere suviše kasno - u oktobru, plodovi se mogu čuvati i u dobro provetrenim podrumima ili sličnim prostorijama do početka januara, pa čak i do marta u zavisnosti od sorte.

U toku čuvanja dunje na plodovima se mogu javiti fiziološka i gljivična oboljenja.

Od fizioloških oboljenja, za čuvanje dunje, najvažnije je pomenuti tamnjenje mesa, gorke pege i pege slične gorkim pegama koje prouzrokuju neki virusi. Od gljivičnih oboljenja najčešća je meka trulež (prouzrokovač Penicullium expansum).

Unutrašnje tamnjenje – Javlja se najčešće posle 30 dana čuvanja, u delu ploda ispod pokožice u obliku dela prstena, poluprstena ili prstena različite širine. U poodmakloj fazi cela površina poprečnog preseka je tamne boje, dok se na pokožici ne uočavaju nikakve promene. Pravovremena berba i što kraće čuvanje su prevencija ove fiziološke bolesti.

Gorke pege – Fiziološka bolest koja nastaje u voćnjaku ali se ispoljava tek u skladištu.Manifestuje se u vidu okruglastih, tamnozelenih, mrkih ređe do skoro crnih depresija na pokožici ploda koje su katkad oivičene zelenom bojom. Ispod njih se nalaze nekrotirane parenhimske ćelije mesnatog dela ploda koje su sunđeraste, žilavije i zbijene strukture. Gorke pege se najčešće javljaju u predelu čašice i ne proširuju se. Kao osnovni uzrok pojavljivanja gorkih pega smatra se nedostatak Ca u plodu.

Poznato je da kalcijum dospeva u plod ksilemskim uzlaznim tokom te je snabdevenost ploda Ca dobra ukoliko pritiče dovoljno vode i hranljivih materija za rast letorasta i razvoj ploda. Međutim u slučajevima nedovoljne snabdevenosti vodom nedovoljna je aktivnost i ksilemskih elemenata a kako se kalcijum ne može translocirati iz lišća u plod floemskim putem i to dovodi do deficita Ca u plodu. Deficit Ca u plodu je najčešće izražen u sušnim godinama.

Dokazano je da ukoliko se količina Ca u plodu smanji ispod kritične granice propustljivost ćelijske membrane se povećava i Mg zamenjuje Ca u membrani, a deo Ca se premešta u druge organe. Usled navedenih poremećaja dolazi do odvajanja vode iz plodova, do velikih povećanja koncentracije K, Mg i organskih kiselina, što dovodi do poremećaja ćelija i nastajanja nekrotičnih mesta, gorkog ukusa usled obilnog nagomilavanja magnezijum-sulfata.

Gorke pege se mogu izbeći pravilnom ishranom, ravnomernim snabdevanjem vodom,prskanjem sa CaCl2 i Ca (NO3)2 u više navrata i pravovremenom berbom.

Plodove treba brati u optimalnom stepenu zrelosti, jer se na rano ubranim plodovima gorke pege znatno ranije i intenzivnije pojavljuju. Posle berbe plodovima treba obezbediti optimalni režim za čuvanje dunje pri čemu posebno treba obratiti pažnju na vlažnost vazduha.

Plutaste pege – Slične gorkim javljaju se kao posledica napada virusa. Mogu se naći neposredno uz površinu pokožice i sloju 1-2 mm ispod nje. Pored toga dublje u mesu ploda može se sresti nekrotično tkivo koje podseća na gorke pege. Plodovi sa ovim oboljenjem su sitniji i deformisani.

Meka trulež (Penicillium expansum) – Najčešće se javljaju na potpuno zrelim plodovima. Kad se bolest razvije, ceo plod postaje vodenast vrlo mekan i pri dodiru puca uz curenje soka. Ova bolest se može sprečiti pravovremenom berbom, pažljivim manipulisanjem plodovima i čuvanjem na odgovarajućoj temperaturi.

Suzana Jerkić, Dipl. ing. poljoprivrede
Delom preuzeto sa: agroinfotel.net

Naručite još danas Vašu Sadnicu dunje sorte LESKOVAČKA ili VRANJSKA u našem Rasadniku!


Ukoliko imate bilo kakvo pitanje, ne ustručavajte se, kontaktirajte nas, uvek smo tu za Vas i rado ćemo Vam odgovoriti!

RASADNIK VOĆE KALEM GAJIĆ
Adresa: Ljubava, 37254 Konjuh, Srbija
Mobilni: (+381) 063 81 27 963
Mobilni: (+381) 065 87 55 866
Fiksni: (+381) 037 38 75 586
Email: vocnesadnicegajic(at)gmail.com